Smanjite stres i postignite ravnotežu

Tempo današnjeg života je ubrzan i stresan, naročito za porodice sa malom djecom.

Obično oba roditelja moraju raditi izvan kuće, a preuzimanje djece iz vrtića ili škole, priprema porodičnog obroka i obavljanje mnogobrojnih zadataka i poslova iziskuje jako puno žongliranja.

Nije ni čudo da je incidencija sindroma hroničnog umora visoka kod žena u dobi od 30 do 39 godina i da se jednim od najvjerovatnijih uzroka smatra stres.¹

Kako pobijediti stres i umor

Često se smatra da stres pogađa najviše one koji rade na visokim funkcijama u velikim korporacijama. Ali kao što svaka majka malog djeteta zna, šta god da podrazumijeva njihov posao, stres raste sa mnogobrojnim neprospavanim noćima i brigom o djeci.

Podizanje djece je jedna od najljepših stvari u životu i morate se pomiriti s tim da će ponekad biti teško. Ali šta možete učiniti kako bi stvari bile malo lakše?

Dobra vijest je da i male promjene mogu napraviti veliku razliku:

• Priuštite si malo više sna – čak i kratak „popodnevni odmor” od nekoliko minuta može pomoći
• Jedite više svježe i neprerađene hrane - voće i salata od sirovog povrća ne iziskuje mnogo pripreme i može se poslužiti uz bilo koji obrok.
• Pijte više vode –pokušajte, uz ostala pića tokom dana, popiti još barem 1,5 L vode.
• Dodajte malo više vježbe na svježem zraku - samo 30 minuta brzog hoda nekoliko puta sedmično može povećati nivo energije.
• Razmotrite uzimanje vitaminskih/mineralnih dodataka.
• Razmotrite uzimanje probiotskog dodatka.

Svi razumiju važnost promjene života - ali probiotici? Kako oni mogu pomoći?

Probiotici, stres i mentalno blagostanje

Probiotici su "dobre" bakterije koje mogu poboljšati zdravlje.² Mogu pomoći vraćanju ravnoteže „dobrih“ i loših bakterija u probavnom sistemu.³ Mogu imati mnoge dobrobiti za zdravlje, kao što je sprečavanje i liječenje proljeva, stimulacija imunološkog sistema i povećavanje otpornosti na infekciju.³ Time mogu utjecati na to da se dobro osjećamo.⁴

Novost koja mnogo više iznenađuje je da su istraživanja pokazala da probiotici mogu imati značajan učinak na mentalno zdravlje i blagostanje:

• Probiotici podižu raspoloženje: Studija iz 2007. godine pokazala je da osobe koje su imale loše početno raspoloženje prijavljuju pomak sa "depresivnog" na sretno raspoloženje nakon trosedmičnog svakodnevnog uzimanja jogurta bogatog probiotskim bakterijama.⁴
• Probiotici smanjuju tjeskobu (anksioznost) kod ljudi sa sindromom hroničnog umora: Pacijenti sa ovim sindromom su pokazali značajno poboljšanje anksioznosti nakon dvomjesečnog liječenja probioticima.⁵
• Probiotici smanjuju tjeskobu (anksioznost) kod zdravih osoba: Još jedna studija iz 2011. godine pokazala je da su zdravi dobrovoljci koji su uzimali probiotsku kombinaciju pokazali značajno smanjenje tjeskobe (anksioznosti) i psihološkog stresa u odnosu na dobrovoljce koji su primali placebo.⁶

Probiotici i utjecaj na osovinu probavni sistem - mozak

Razlog zbog kojeg probiotici mogu utjecati na raspoloženje nalazi se u osovini probavni sistem - mozak.⁷ To je dvosmjeran proces kojim mozak komunicira sa crijevima i obratno.^8,9 Na toj razini probiotici mogu utjecati na naše raspoloženje.^{9, 10, 11}

Ako se zamislite nad ovim, uvidjet ćete da je tačno. Koliko puta vam se desilo da ste zaista anksiozni, uznemireni ili napeti, uz osjećaj mučnine ili boli u želucu? Sjećate li se kako ste bili loše raspoloženi ili potišteni kad vas je posljednji put bolio stomak?

Vrsta bakterija koje imate u crijevima može direktno utjecati na osovinu crijeva-mozak. To saznanje je otvorilo vrata novim mogućnostima liječenja.⁹

Kvalitetni probiotici - jedna od lakših promjena načina života

Uzimanje probiotika može pomoći zdravlju naše probave³ i postoji mogućnost da će od toga i naš mozak i nervni sistem imati koristi.⁹

Za razliku od nekih drugih promjena u načinu života koje možete uvesti radi smanjenja stresa i odgovora na zahtjeve ubrzanog življenja, potrebno vam je tek nekoliko sekundi da uzmete dnevnu dozu probiotika u praktičnom obliku tablete.

1. Bakken IJ et al. BMC Medicine. 2014;12:167.
2. Allen SJ, et al. Cochrane Database of Systematic Reviews 2010;11
3. Mitsuoka T. Asia Pac J Clin Nutr. 1996;5(1):2-9
4. Benton D et al. Eur J Clin Nutr. 2009 ;61:355–361
5. Rao AV et al. Gut Pathog. 2009;1:6
6. Messaoudi et al. Br J Nutr. 2011;105:755–764
7. Conlon M, et al Nutrients. 2015;7 :17-44
8. Bercik P, et al. Neurogastroenterol Motil. 2012;24:405–413
9. Saulnier DM. Gut Microbes. 2013;4(1):17-27
10. Bercik P, et al. Neurogastroenterol Motil. 2012; 24:405–413.
11. Saulnier DM. Gut Microbes. 2013; 4(1):17-27.