Mikrobiota dojenčeta

Zajednica mikroorganizama koja nastanjuje ljudska crijeva ima mnogobrojne funkcije, od pomaganja u varenju, do interakcije sa imunološkim sistemom i njegovog jačanja.¹

Dok su bebe u maternici, njihov probavni trakt je gotovo sterilan. Intenzivna kolonizacija crijeva mikroorganizmima počinje tokom porođaja i traje u periodu neposredno nakon rođenja.² Ovaj proces je od ključne važnosti za razvoj imunološkog sistema i probavnog trakta.³ Oblikovanje crijevne mikrobiote u ovom ranom periodu može imati uticaja na zdravlje tokom cijelog života.^3,4

Značaj bifidobakterija

Kod djece mlađe od 12 mjeseci 90% crijevne mikrobiote čine bakterije iz roda bifidobakterija. Kako dijete raste ovaj procenat opada sve do oko 5% kod odraslih.⁵ Stoga, prilikom razmatranja probiotske nadopune za djecu, važno je koristiti proizvode koji sadrže bifidobakterije.

Razvoj mikrobiote mogu omesti bolest ili liječenje antibioticima. Majčino mlijeko sadrži komponente koje pomažu rast bifidobakterija⁵ pa su mogući efekti na mikrobiotu, ukoliko dijete ne doji.

Intervencija probioticima može povećati broj korisnih bakterija u crijevima djeteta i donijeti višestruke koristi za zdravlje.

Infektivni proljev kod dojenčadi i djece

Proljev je ozbiljan uzrok smrtnosti dojenačadi,⁶ zato su razvoj preventivnih mjera i liječenja najvažniji cilj. Probiotici mogu igrati ulogu u sprečavanju pojave bolesti kod male djece. Jedno dvostruko slijepo kliničko ispitivanje pokazalo je da dojenčad starosti do osam mjeseci koja je primala probiotike sa bifidobakterijama ima manju vjerovatnoću od razvoja akutnog proljeva, kao i kraće trajanje bolesti.⁶

Proljev uzrokovan antibioticima (AAD)

Liječenje dojenčadi antibioticima može imati više neželjenih nuspojava. One uključuju i poremećaj crijevne mikrobiote, što može dovesti do proljeva.⁶ Probiotici mogu pomoći u smanjenju neželjenih nuspojava i ubrzati oporavak nakon liječenja antibioticima. Nadopuna bifidobakterijama u kombinaciji sa drugim probiotikom - lactobacillus acidophilus – može značajno smanjiti incidenciju i trajanje proljeva uzrokovanog antibioticima kod djece.⁶

Jačanje imunološkog sistema

Neke od glavnih koristi probiotika uključuju mogućnost inhibiranja patogena i pomoć u očuvanju funkcionalnog sloja sluznice u probavnom traktu, što je važno za dobru formu i zdravlje.⁶ Probiotici također mogu komunicirati sa imunološkim sistemom i na njega utjecati. To je važno, jer 70-80% imunih ćelija nalazimo u crijevima.⁶ Nadopuna bifidobakterijama može povećati sposobnost organizma da odoli uobičajenim infekcijama, kroz jačanje imunološkog sistema.⁶

Kako crijevne bakterije mogu pomoći u razvoju imunološkog sistema kod male djece, postoje navodi da poremećaj crijevne mikrobiote u ranom djetinjstvu može dovesti do razvoja alergijskih bolesti.⁶ Jedna nedavna studija pokazala je da prenatalna i postnatalna nadopuna bifidobakterijama može biti djelotvorna u sprečavanju alergijskih bolesti.⁷

Pretilost kod djece

Pretilost je jedan od najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.⁸ Aktuelna istraživanja analiziraju ulogu crijevne mikrobiote u nastanku ovog stanja. Premda su istraživanja još u ranoj fazi, došlo se do nekih interesantnih otkrića. Jedna studija je pokazala da su dojenčad koja su kasnije do sedme godine života razvila pretilost imala niže nivoe bifidobakterija u prvoj godini života.⁹ Nedavna meta analiza zaključila je da su dojena djeca imala za 13-22% manju vjerovatnost od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u dječijoj dobi. Moguće je da je razlog za to učinak dojenja na količinu bifidobakterija kod dojenčadi.⁹

BB-12^® – najistraživaniji soj bifidobakterija

BB-12 opisan je u preko 130 kliničkih ispitivanja na ljudima i pokazao se djelotvornim u poboljšanju funkcije crijeva, zaštiti od infektivnog proljeva i proljeva uzrokovanog antibioticima (AAD), kao i jačanju imunološke funkcije.^6,9

Linex^® Baby sadrži 10⁹ jedinica koje formiraju kolonije (CFU) BB-12^®, klinički najistraživanijeg soja bifidobakterija.

1. Ciorba MA. Clin gastroent and hepatology. 2012;10:960-968
2. Rodriguez JM, et al. Microb Ecol Health and Disease. 2015;26:26050
3. Houghteling PD & Walker WA. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2015;60(3):294-307
4. Soto A, et al. JPGN. 2014;59(1):78-88
5. Rogelj I. Zbornik Probiotiki - s kakovostjo do učinkovitosti. Lek, 2016
6. Azad M, et al. BMJ. 2013;347: f6471
7. Enomoto T, et al. Allergology Int. 2014;63:575-585
8. Kalliomäki, et al. Am J Clin Nutr. 2008;87(3):534-538
9. Allen SJ, et al. Cochrane Database of Syst Rev. 2010:Issue 11. Art.No:D003048. DOI:10.1002/14651858