Putni proljev

Pojava proljeva prilikom putovanja je česta pojava, a svake godine bilježi se oko 12 miliona ovakvih slučajeva.¹

Većinu uzrokuje bakterijska infekcija,² izazvana kontaminiranom hranom, vodom ili drugim tečnostima.¹ Jedan od razloga zbog kojih su turisti podložni infekciji je taj da na putovanjima unose drukčiju hranu,¹ koja sadrži druge vrste mikroorganizma od onih na koje je naše tijelo naučeno.

Putovanje u inostranstvo također može utjecati na prirodnu odbranu organizma, naročito na korisne bakterije u crijevnoj mikrobioti (ekosistem mikroorganizama koji žive u probavnom traktu). Ti zaštitni mikrobi stvaraju efekat barijere koja sprječava štetne mikroorganizme da koloniziraju crijeva.¹ Poremećaj crijevne mikrobiote može biti i posljedica umora i iscrpljenosti zbog promjene vremenske zone („jet lag“).¹

U nastavku su navedeni neki od načina na koje možete spriječiti putni proljev. To je posebno važno ako putujete sa mališanima, jer putni proljev može biti naročito opasan kod djece.¹

Pazite šta jedete

Kada putujete u inostranstvo, postoji više visokorizičnih namirnica koje trebate konzumirati sa posebnim oprezom. To obuhvata sirovo ili nedovoljno kuhano meso i morske plodove, kao i sirovo, neoguljeno voće i povrće. Voda iz slavine, led i mliječni proizvodi također su rizični.³

Stoga vodite računa da jedete samo hranu koja je kuhana i poslužena vruća. Jedite samo ono sirovo voće i povrće koje je oprano u čistoj vodi ili oguljeno. Također uzimajte samo one napitke koji su u tvorničkoj, zatvorenoj ambalaži. Moguće je da je led napravljen od nečiste vode, pa ga je najbolje izbjegavati.³

Za dojenčad (do 6 mjeseci) najsigurniji izbor je isključivo dojenje. Za dojenčad koja se hrani mliječnom formulom u prahu, obrok treba pripremiti sa vrelom vodom temperature preko 70°C.³ Sve bočice i dude treba sterilizirati u kipućoj vodi.

Pripremite se

Stope putnog proljeva variraju zavisno od toga u koji dio svijeta putujete. Na mjestima poput Sjeverne Afrike, Latinske Amerike, Bliskog Istoka i Jugoistočne Azije incidencija je visoka (rizik od preko 50%). Nasuprot tome, regije kao što su Evropa, Sjeverna Amerika i Australija imaju nisku incidenciju (ispod 5-10%).¹ Također, neke vrste putovanja, kao što su krstarenja brodom ili zdravstveni timovi koji odlaze u zemlje u razvoju, mogu vas izložiti većem riziku.¹

Ovim ne želimo reći da ne trebate putovati u područja sa visokom incidencijom. Međutim, zavisno od destinacije, preporučljivo je poduzeti dodatne mjere opreza, naročito ako putujete sa malom djecom.

Uzmite probiotik da biste spriječili putni proljev

Probiotski dodaci su jedan od načina za sprečavanje putnog proljeva, a mogu biti korisni za prevenciju stanja uzrokovanih poremećajem normalne crijevne mikrobiote. Probiotici mogu ojačati našu crijevnu mikrobiotu, inhibirati vezanje patogena i poboljšati imunološki odgovor.¹ Meta analiza 12 kliničkih ispitivanja pokazala je da je 85% slučajeva putnog proljeva prevenirano uzimanjem živih probiotika.¹

Uzmite probiotik da biste ublažili putni proljev

Ako na putovanju dobijete putni proljev, probiotici također mogu biti djelotvorni u liječenju akutnih, infektivnih oblika ove bolesti⁴ jer mogu ponovno uspostaviti narušenu ravnotežu crijevne mikrobiote koja je uzrok tegoba.¹

1. McFarland L. Travel Med Infect Dis. 2007:5; 97–105
2. Centers for Disease Control (CDC). ‘Traveler’s Diarrhea.’ Available at: http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2016/the-pre-travel-consultation/travelers-diarrhea. Accessed July 2016
3. Centers for Disease Control (CDC). ‘Food & Water Precautions.’ Available at: http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2016/the-pre-travel-consultation/food-water-precautions. Accessed July 2016
4. Allen SJ, et al. Cochrane Database of Syst Rev. 2010, Issue 11. Art. No.: CD003048. DOI: 10.1002/14651858