Probiotici: šta je istina, a šta mit?

Proteklih godina provedena su mnoga istraživanja o koristi probiotika za zdravlje.

Jednostavno rečeno, probiotici su "dobre" bakterije¹ koje možete uzeti kao probiotički lijek, dodatak prehrani ili putem hrane. Oni nisu korisni samo za zdravlje odraslih, već mogu pomoći u zaštiti zdravlja male djece.

U nastavku ćemo razmotriti neke česte zablude o probioticima i saznati šta je istina, a šta mit.

Jogurti i prirodna hrana su najbolji način unosa probiotika za vas i vašu porodicu

Odgovor: mit

Jogurti i drugi fermentirani proizvodi kao što je kefir su odličan prirodan izvor probiotika. Ljudi ih konzumiraju hiljadama godina radi unapređenja zdravlja. Ali najčešće korištene probiotske bakterije su osjetljive i potreban im je brižljiv nadzor kroz proizvodnju, isporuku i čuvanje da bi se osiguralo da isporučuju održiv broj živih bakterija.² Također kod mnogih namirnica žive kulture često ne prežive do kraja roka trajanja. Nasuprot tome, liofilizacija (sušenje smrzavanjem) čuva vijabilnost probiotskih bakterija i povećava njihovu stabilnost.³ Zbog toga je važno uzimati visokokvalitetne dodatke prehrani, ili lijekove koji se mogu dobiti bez recepta, koji će garantovati dovoljan broj probiotskih organizama do isteka roka trajanja.

Svi probiotici su isti

Odgovor: mit

Dva su razloga.

Prvo, efekat probiotika zavisi od određenog soja i čak između pojedinih probiotičkih vrsta postoje razlike u njihovom djelovanju.⁴ Kako bi ostvarili pozitivan efekat na zdravlje, probiotici moraju doći do svog mjesta djelovanja (tj. crijeva). Međutim, na svom putu nailaze na neprijateljske uslove u probavnom sistemu, kao što su želučana kiselina i žučne soli koje mogu uništiti probiotičke mikroorganizme.³

Drugo, čak i kod dobro dokumentovanih probiotičkih vrsta, tj. sojeva, lako može doći do izostanka ispitivanjem dokazanog efekta ako je njihova proizvodnja loša i preživljavanje tokom skladištenja (čuvanja) nisko.⁴
Stoga birajte kvalitetne probiotičke proizvode koji sadrže probiotičke mikororganizme s dobrim mogućnostima preživljavanja (npr. lijek sa zagarantovanom kvalitetom odnosno s potvrdom o dobroj proizvođačkoj praksi - GMP^*). Tako ćete biti sigurni da ste uzeli dovoljnu količinu probiotika koji će sigurno doći do crijeva u količini koja je potrebna za učinak na zdravlje.

^*proizvedeno u skladu sa dobrom proizvodnom praksom (GMP eng. Good Manufacturing Practice), što je striktan regulatorni zahtjev za proizvodnju lijekova i predmet redovnih inspekcija nadležnih zdravstvenih organa.

Probiotici mogu pomoći u sprečavanju proljeva kod odraslih i djece

Odgovor: istina

Mnogobrojne studije su pokazale da se probiotici mogu koristiti za sprečavanje i liječenje infektivnog proljeva (uključujući putni proljev).^1,5 U međuvremenu je nekoliko vrsta organizama proučavano za moguća terapeutska svojstva u liječenju odnosno prevenciji proljeva uzrokovanog antibioticima (AAD). Među njima je bilo i nekoliko vrsta roda Lactobacillus i Bifidobacterium.^6,7,8

Jedno kliničko ispitivanje je također dalo neke dokaze da vijabilni soj bifidobacterium lactis - BB-12 – dodan mliječnoj formuli za dojenčad- ima određeno zaštitno djelovanje protiv akutnog proljeva kod zdrave djece.⁹

Probiotici mogu pomoći imunološkom sistemu

Odgovor: istina

Smatra se da probiotici mogu povećati imunološku funkciju,¹⁰ jer većina imunoloških ćelija postoji ili se tijelo njime opskrbljuje iz crijeva.¹¹ Procjenjuje se da je do 70% ljudskog imunološkog sistema smješteno u crijevu.¹¹ Lactobacillus probitoski sojevi poboljšavaju integritet crijevnog zida, koji može pomoći u održavanju imune tolerancije i sprečavanju infekcija.¹² Također, kliničke studije su ukazale na to da BB-12 – soj bifidobakterija – povećava otpornost organizma na uobičajene respiratorne infekcije i smanjuje njihovu učestalost.¹³

Probiotici mogu spriječiti razvoj alergija i astme kod djece

Odgovor: istina

Kolonizacija crijeva dojenčadi mikroorganizmima je ključna za završetak razvoja imunološkog sistema i probavnog trakta.¹⁴ Utvrđeno je da je sastav crijevne mikrobiote kod djece s alergijama različit u odnosu na sastav crijevne mikrobiote zdrave djece. Upotreba probiotičkih bakterija kod djece ima obećavajuće pozitivne efkte na pojavu i nastanak alergijskih bolesti, kao što je ekcem (atopijski dermatitis), alergijski rinitis (peludna groznica), ili alergijska astma.¹⁵ Dodavanje bifidobakterija BB-12 pokazala je povećanje broja korisnih bakterija u crijevu novorođenčeta,¹³ a može biti efikasna u sprečavanju alergijskih bolesti.¹⁶

BB-12^® je zaštićeno ime proizvođača CHr.Hansen A/S.

1. Allen SJ, et al. Cochrane Database of Syst Rev. 2010:Issue 11. Art.No:D003048. DOI:10.1002/14651858
2. Prescript-Assist. ‘Do Probiotics Need to Be Refrigerated.’ Available at: http://www.prescript-assist.com/intestinal-health/refrigerated-probiotics/. Accessed July 2016
3. Govender M, et al. AAPS PharmSciTech. 2014;15(1):29-43
4. Clancy R & Pang G. J Am Colleg Nutr. 2007;26(6):691-694
5. Sanders ME, et al. Gut. 2013;62(5):787-796
6. Johnston BC et al. Cochrane Database Syst Rev. 2011:Issue 11. Art.No :CD004827. DOI:10.1002/14651858
7. D'Souza AL et al. BMJ 2002;324:1361
8. Vanderhoof J & Young R. J Ped Gastro & Nutr. 1998;27(3):323-332
9. Chouraqui JP, et al. J Pediat. Gastroent. Nutrit. 2004;38:288-292
10. Conlon M & Bird A. Nutr. 2015:7;17-44
11. Vighi G, et al. Clin Experim Immunol. 2008;153 1):3-6.
12. Hemarajata P & Versalovic. J. Ther Adv Gastroenterol. 2013;6(1):39–51
13. Jungersen M, et al. Microorg. 2014;(2):92-110
14. Houghteling PD & Walker WA. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2015;60(3):294-307
15. Özdemir Ö. Clin Exp Immunol. 2010;160(3):295-304
16. Enomoto T, et al. Allergol Int. 2014;63(4):575-85